Rodna neravnopravnost nije uvijek vidljiva i ne ispoljava se samo kroz otvorenu diskriminaciju. Često se prepoznaje kroz svakodnevne situacije u kojima se ženama i muškarcima ne pružaju jednake mogućnosti, prava ili uslovi za učešće u društvu.

Primjeri rodne neravnopravnosti mogu uključivati:

• osporavanje prava žena na nasljeđivanje ili raspolaganje imovinom;
• nejednake mogućnosti za zapošljavanje, napredovanje ili ostvarivanje zarade;
• isključivanje žena iz procesa donošenja odluka;
• očekivanje da žene preuzimaju većinu neplaćenih porodičnih i kućnih obaveza;
• umanjivanje stručnosti, znanja ili autoriteta žena zbog njihovog pola;
• različit tretman žena i muškaraca u obrazovanju, radu ili javnom životu;
• tolerisanje stereotipa koji žene prikazuju kao manje sposobne za rukovodeće i odgovorne funkcije.

Rodna neravnopravnost može biti posljedica ukorijenjenih društvenih normi, stereotipa i nejednake raspodjele moći i resursa.

Rodno zasnovani govor mržnje predstavlja svaki oblik izražavanja kojim se žene ili muškarci vrijeđaju, omalovažavaju, zastrašuju ili podstiču na diskriminaciju zbog njihovog pola, roda ili rodnog identiteta.

Najčešće se pojavljuje u medijima, na društvenim mrežama, u komentarima na internetu, javnom prostoru ili svakodnevnoj komunikaciji.

Može uključivati:

• uvrede i ponižavanje na osnovu pola;
• seksističke komentare i stereotipe;
• prijetnje nasiljem;
• omalovažavanje žena koje učestvuju u javnom ili političkom životu;
• širenje sadržaja kojim se podstiče diskriminacija ili mržnja prema ženama;
• komentare kojima se opravdava nasilje ili uskraćivanje prava ženama.

Rodno zasnovani govor mržnje predstavlja oblik rodno zasnovane diskriminacije koji može ograničiti učešće žena u javnom životu, ugroziti njihovu sigurnost i negativno uticati na ostvarivanje prava na slobodu izražavanja, dostojanstvo i ravnopravnost.

Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori zaštićena je nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima ljudskih prava koji garantuju jednakost, zabranu diskriminacije i zaštitu dostojanstva svih građana i građanki.

Ustav Crne Gore garantuje jednakost svih pred zakonom i zabranjuje diskriminaciju po bilo kom osnovu, uključujući pol.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti uređuje ostvarivanje jednakih prava i mogućnosti žena i muškaraca i obavezuje institucije da aktivno rade na uklanjanju rodne diskriminacije i unapređenju ravnopravnog učešća u svim oblastima života.

Zakon o zabrani diskriminacije pruža zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i nejednakog postupanja po osnovu pola, roda i drugih ličnih svojstava.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i Krivični zakonik Crne Gore propisuju mjere zaštite žrtava nasilja, sankcije za počinioce i mehanizme postupanja nadležnih institucija u slučajevima nasilja, prijetnji, uznemiravanja i drugih povreda prava i sloboda.

Zakon o radu garantuje jednake mogućnosti u oblasti zapošljavanja i rada, zabranjuje diskriminaciju na radnom mjestu i štiti prava zaposlenih tokom trudnoće, materinstva i roditeljskog odsustva.

Zakon o nasljeđivanju garantuje jednaka nasljedna prava žena i muškaraca i štiti pravo žena na ravnopravan pristup imovini i ekonomskim resursima.

Zakon o medijima i Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama zabranjuju sadržaje kojima se podstiču mržnja, diskriminacija ili nasilje i promovišu odgovorno informisanje i poštovanje ljudskog dostojanstva.

Zaštita od rodno zasnovanog govora mržnje ostvaruje se kroz primjenu više propisa, uključujući odredbe koje se odnose na diskriminaciju, uznemiravanje, ugrožavanje sigurnosti, podsticanje mržnje i zaštitu ljudskog dostojanstva. Rodno zasnovani govor mržnje predstavlja oblik diskriminacije koji može ograničiti učešće žena u javnom životu, ugroziti njihovu sigurnost i negativno uticati na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.

Na međunarodnom nivou, zaštitu prava žena dodatno garantuju Konvencija Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Istanbulska konvencija, koje obavezuju države da preduzimaju mjere za sprečavanje diskriminacije, unapređenje ravnopravnosti i zaštitu žena od svih oblika nasilja.

Strategija rodne ravnopravnosti Crne Gore 2025–2029 predstavlja ključni nacionalni strateški okvir za unapređenje položaja žena, jačanje ekonomskog osnaživanja, povećanje učešća žena u odlučivanju i suzbijanje rodno zasnovane diskriminacije i nasilja.

Poznavanje prava predstavlja prvi korak ka njihovoj zaštiti. Ukoliko smatrate da ste izloženi diskriminaciji, nasilju, uznemiravanju, nejednakom postupanju ili drugom obliku povrede prava, važno je da reagujete i potražite podršku.

Informišite se o svojim pravima
Upoznajte se sa zakonskim mehanizmima zaštite i institucijama koje su nadležne za postupanje u slučajevima diskriminacije, nasilja ili povrede prava.

Sačuvajte informacije i dokaze
U situacijama kada je to moguće, sačuvajte dokumentaciju, poruke, fotografije, elektronsku prepisku ili druge informacije koje mogu biti značajne za zaštitu vaših prava.

Obratite se nadležnim institucijama
U zavisnosti od vrste problema, pomoć i zaštitu moguće je zatražiti od policije, centra za socijalni rad, inspekcijskih organa, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, nadležnog suda ili tužilaštva.

Potražite stručnu podršku i savjetovanje
Organizacije civilnog društva, pravne službe i savjetovališta mogu pružiti informacije, pravnu pomoć, psihološku podršku i pomoć u ostvarivanju prava.

Prijavite diskriminaciju i nasilje
Prijavljivanje doprinosi zaštiti pojedinca, ali i jačanju odgovornosti institucija i stvaranju društva u kojem se povrede prava ne tolerišu.

Zaštita prava nije samo individualna odgovornost. Ona predstavlja zajednički zadatak institucija, organizacija i društva u cjelini, sa ciljem stvaranja okruženja u kojem žene i muškarci imaju jednake mogućnosti, jednaku zaštitu i jednako dostojanstvo.